Tradicionalni turisti

Turist je osoba koja putuje na kraće vrijeme u mjesta izvan svog svakodnevnog okruženja zbog osobnih ili poslovnih/profesionalnih razloga.

Poslovni turist obično je zaposlenik ili samozaposlena osoba koja putuje radi sudjelovanja u nizu stručnih događanja poput poslovnih skupova, konferencija, seminara, kongresa i drugih poslovnih obveza.

Turist koji putuje iz osobnih razloga je osoba koja putuje kako bi ispunila jedno ili više od sljedećeg:

razonoda i rekreacija kao što su:

• razgledavanje
• krstarenje
• jahtarenje
• odmaranje
• sudjelovanje u društvenim događajima i aktivnostima
• korištenje usluga wellnessa, toplica i ostale rekreacijske i zabavne aktivnosti

kultura poput:

• posjeti muzejima
• posjeti umjetničkim galerijama
• obilazak povijesnih spomenika

obrazovanje i osposobljavanje kao što su:

• stručni i drugi posebni tečajevi
• sveučilišna razmjena i sl.
• kratki tečajevi
• stručno usavršavanje vlastitog zanimanja

posjeti prijateljima i članovima obitelji kao što su:

• prisustvovanje vjenčanjima i ostalim obiteljskim događajima
• njega bolesnih i starih članova obitelji tijekom kratkog vremenskog razdoblja
• posjeti prijateljima i rođacima

zdravlje i medicinska njega kao što su:

• usluge bolnica, klinika, domova za oporavak i sl.
• usluge zdravstvenih i socijalnih ustanova
• posjet lječilišnim i topličkim centrima te drugim specijaliziranim mjestima za liječenje
• tretmani koji se temelje na medicinskim savjetima, uključujući estetsku kirurgiju

religija kao što je prisustvo:

• sastancima
• događajima
• hodočašćima

kupovina poput:

• predmeta lokalne umjetnosti i zanatstva te tiskanih materijala
• suvenira s logom posjećene destinacije
• suvenira povezanih s boravkom u prirodi
• trgovine sa suvenirima

Turizam se svrstava među glavne svjetske gospodarske aktivnosti koje utječu na globalni gospodarski rast. Na dijagramu 1. ukratko su predstavljeni glavni dionici u turizmu. Prema ovom dijagramu, ‘potrošači’, tj. turisti koriste organizatore putovanja i sve putničke posrednike (distributere i ostale), kako bi došli do turističkih proizvoda kao što su smještaj, atrakcije, prijevozna sredstva koja ‘proizvođači’ nude na međunarodnoj i lokalnoj razini. Da bi se bolje razumjelo turističko tržište, može se reći da ‘potrošači’ potražuju turističke usluge koje ‘proizvođači’ pružaju, u ekonomskom smislu, a nude ih u organiziranoj formi uglavnom putem posrednika, tj. turoperatora i turističkih agencija koje koriste sve dostupne resurse kao što su internet, turistički vodiči itd.

 

 

Obilježja ‘starih’ i ‘novih’ turista

Socioekonomske znanosti smatraju da svi potrošači, dakle i turisti, odabiru proizvode i usluge kako bi maksimizirali svoju individualnu korist/zadovoljstvo, uzimajući pri tome u obzir sve dostupne mogućnosti na tržištu. Tako turisti istražuju mogućnosti na temelju raspoloživih informacija i odabiru onaj proizvod ili uslugu koji će im pružiti najviše s obzirom na njihova osobna ograničenja, kao što su, primjerice, raspoloživa sredstva i vrijeme.

U prošlosti su turisti često bili neiskusni i tek su sporadično birali korištenje turističkih usluga zajedno s nekim drugim, turizmu homogenim, aktivnostima. Njihova glavna turistička odredišta nekada su bila uglavnom sunčana područja uz more s hotelima. Većina ovih turista pokušavala je pobjeći od svakodnevice provodeći vrijeme opuštajući se i odmarajući na takvim mjestima.

Danas su turisti postali iskusniji i smatraju se zrelim kupcima za međunarodnu turističku industriju. Uobičajeno pokušavaju kombinirati različite vrste turističkih aktivnosti, poput razgledavanja i opuštanja, kulture i rekreacije itd. Turizam se sve više individualizira i turisti traže personaliziranu uslugu, oni žele autentični doživljaj lokalnog, traže nova iskustva, sudjeluju u sve više raznih aktivnosti tijekom turističkog putovanja i žele se razlikovati od masovnih, površnih očekivanja. Turističke aktivnosti koriste ne kao bijeg od svakodnevne rutine (npr. kratki odmor) već kao unapređenje vlastitih života.

Sljedeća tablica sažima razlike između turista kakvi su bili nekad i kakvi su danas:

 

 

 

Čimbenici koji utječu na odabir turističke destinacije

Khuong i Ngauyen (2017) kategoriziraju čimbenike koji utječu na odabir turističke destinacije na temelju zadovoljstva turista ponudom destinacije.

 

Lokalna kuhinja

Lokalna kuhinja djeluje kao produžetak cjelokupnog doživljaja destinacije. Zbog toga se lokalna kuhinja sve više danas smatra faktorom diferencijacije različitih odredišta.

 

Vrijednost za novac

Cijena koju turist plaća u zamjenu za usluge i proizvode koje kupuje/konzumira u destinaciji.

 

Sigurnost

Osjećaj sigurnosti u destinaciji jedan je od najvažnijih faktora za dolazak. Obuhvaća slobodu i sigurnost kretanja i boravka u destinaciji, a u slučaju potrebe očekuje se od lokalnih i državnih vlasti te zdravstvenih servisa pružanje odgovarajuće i kvalitetne zaštite.

 

Prirodno okruženje

Očuvanost prirodnih obilježja destinacije.

 

Zabavne i rekreacijske aktivnosti

Zabavne i rekreacijske aktivnosti vezane su za korištenje niza različitih zabavnih sadržaja koji su na raspolaganju turistima tijekom posjeta (kazališta, kina, koncerti i sl.).

 

Negativni atributi

To su stvari koje mogu negativno utjecati na percepciju turista o posjećenoj destinaciji.

 

Imidž destinacije

Imidž destinacije je skup vjerovanja, dojmova, ideja i percepcija pojedinca o određenoj destinaciji, objektu, ponašanju ili događaju, ali za pojedine destinacije često prihvaćen i u svjetskim razmjerima.

 

 

 

Literatura

Cosic Maja, Milenko D. Djuric, 2010, RELATIONSHIP MARKETING RELATIONSHIP MARKETING, UTMS Journal of Economics, Vol. 1, No. 1, pp. 53-60, 2010

EUROPEAN COMMISSION, 203, Structure, performance and competitiveness of European tourism and its enterprises, European Communities, 2003 ISBN 92-894-4464-9

Francisco Amaral, Teresa Tiago, Flávio Tiago, 2014, User-generated content: tourists’ profiles on TripAdvisor, International Journal on Strategic Innovative Marketing, DOI: 10.15556/IJSIM.01.03.002

Hjalager Anne-Mette, 2007, STAGES IN THE ECONOMIC GLOBALIZATION OF TOURISM, Annals of Tourism Research, Vol. 34, No. 2, pp. 437–457, 2007, doi:10.1016/j.annals.2006.10.006

Khuong Mai Ngoc and Pham Anh Nguyen, 2017, Factors Affecting Tourist Destination Satisfaction and Return Intention – A Study in Ho Chi Minh City, Vietnam, Journal of Economics, Business and Management, Vol. 5, No. 2, February 2017

Sariisik Mehmet, Oguz Turkay, Orhan Akova, 2014, How to manage yacht tourism in Turkey: A swot analysis and related strategies, 7th International Strategic Management Conference

Seddighi H.R., A.L. Theocharous, 2002, A model of tourism destination choice: a theoretical and empirical analysis, Tourism Management 23 475–487

Statistics Department Montserrat, 2013, CLASSIFICATION OF TOURISM PURPOSES, United Nations Regional Workshop on Travel and Tourism Statistics, Roseau, Dominica, 14-17 May 2013